Vesna Pusić:
"I kao što je industrija bila okosnica razvoja velikih evropskih gradova i razvoja Zagreba u 20. st. tako se postavlja pitanje, što je okosnica, što je ono oko čega dalje žive, dinamiziraju se, rastu i razvijaju veliki gradovi u 21. stoljeću. I možda nije neobično da je upravo mlada generacija dotaknula prva, ili među prvima, tu temu, jer se naravno nje najviše tiče. Po svim primjerima koje možemo vidjeti, glavna okosnica uspješne transformacije velikih evropskih gradova iz industrijskih u postindustrijske upravo su kultura, obrazovanje i infrastruktura.
I s tog stanovišta, tema koja se stavila na dnevni red, tema mladih i njihovog angažmana i njihove kreativnosti, jest tema strategije razvoja velikih gradova - u ovom konkretnom slučaju strategije razvoja Zagreba. Zato smatram da se upravo projekti vezani na kulturu i teme koje kultura sa sobom nosi i problemi koje u tom području treba rješavati mogu praktički izjednačiti sa strategijom razvoja gradova...
Pretpostavka je da se svim nositeljima kulturnih projekata, svim nositeljima programa u kulturi organizira što ravnopravnije uvjete rada, a to je, kao što je već rečeno, ideja da se zapravo u prvom redu financiraju kulturni projekti i programi, a ne primarno institucije. Nešto što je dobro napravljeno u ovom razdoblju četverogodišnje vlasti u Zagrebu je da je osigurana infrastruktura obnovom, ili početkom obnove centara za kulturu u gradu Zagrebu koji predstavljaju jednu takvu infrastrukturu, jednu takvu mogućnost da se onda kulturni projekti smještavaju, natječu za prostor i koriste prostor tih kulturnih centara za svoju realizaciju bez obzira o kojoj vrsti projekata se radi. Taj pristup pretpostavlja da kulturni projekti izlaze na neku vrstu burze. Dakle, oni izlaze na neku vrstu svog javnog prikazivanja i traženja prostora u tim centrima, u tim prostorima koji postoje i gdje je infrastruktura osigurana, a svaki od tih projekata (jer ti centri nemaju svoju plesnu grupu, kazališnu grupu itd.),dobiva prostor i vrijeme koje mu je potrebno za realizaciju u toj vrsti infrastrukture, dakle, u toj vrsti prostora.
U okviru te ideje da kultura i kulturni projekti trebaju biti okosnica razvoja, da je uz obrazovanje to jedan od glavnih instrumenata razvoja, očito treba potražiti primjere i pronaći ilustracije kako je to uspješno izvedeno u mnogim evropskim gradovima. Jedan od instrumenata koji se tu koristio i koji je, na neki način spomenut, su tzv. brown field investicije. Za razliku od green field investicija, dakle investicija koje, metaforično rečeno, kreću od zelenog polja, brown field investicije su karakteristične za velike gradove, a to znači iskorištavanje starih lokacija, bivših industrijskih velikih pogona injihovo pretvaranje u uglavnom kulturne objekte."
***
Pitanje: Podržavate li transformaciju kulturnog sustava koja bi skrenula podršku prema programskim, a ne institucionalnim načelima i time omogućila ravnopravniji položaj svih aktera kulturne proizvodnje? I na koji način biste to ostvarili?
"Ono što je gđa. Andrea Zlatar počela raditi kao gradska ministrica za kulturu je već naznaka tog projekta i transformacije te scene. S jedne strane obnavljanje centara za kulturu, prostora koji se može koristiti. S druge strane treba uspostaviti tu burzu kulturnih projekata i neku vrstu tijela, Vijeća, borda, bilo čega koji će odlučivati o tim projektima i njihovom korištenju postojećih i svakog novog prostora koji se osposobi.
Osposobljavanje prostora je jedan korak, međutim treba i zakonske promjene uvesti koje će omogućiti da svi imaju pravo i mogu koristiti jednake uvjete rada. Treba promijeniti i zakonodavstvo kojim se to regulira i koji određuje javni interes u kulturi. Očito je da u takvim odborima ili vijećima koji bi odlučivali o takvim projektima koji bi se pojavili na burzi, takvi odbori ne mogu imati mandate duže od dvije godine...
Dakle, glavni instrumenti su definiranje što je javni interes kroz zakonodavstvo, s druge strane uspostavljanje te burze i s treće strane uspostavljanje takvog vijeća s kratkim mandatima koji će s te burze selekcionirati projekte."
Pitanje: Podržavate li zamisao da Grad sudjeluje u suosnivanje kulturne fondacije koja bi okupljala sredstva iz različitih izvora, a u svrhu osnaživanja neovisnog kulturnog sektora?
"Takvu fondaciju treba osnovati, zato što onog časa kad počnemo pregovore s Europskom unijom morat ćemo raditi matching. Dakle, svatko tko se prijavljuje za sredstva na bilo koje fondove Europske unije morat će gurati i domaća sredstva. Ovakva fondacija bi u sebi okupljala novce i iz Grada, i od sponzora i potencijalno od Države i iz međunarodnih fondacija. Dakle, nema nikakvog razloga da se Grad s pojedinim projektima ne natječe na međunarodnim fondovima i od toga stavlja novce u tu Fondaciju. Važan je model upravljanja tom Fondacijom. Važno je da budu kratkoročni mandati."
